Sadnice Breskve
Sadnice Breskve
Sadnice Breskve
Voćne Sadnice Breskve Sorte Diksired - Vreme zrenja: Sazreva Sredinom Jula meseca
Sadnice Breskve Sorte Haleova Pozna - Vreme zrenja: Krajem Avgusta - Početkom Septembra
Voćne Sadnice Breskve Sorte Kardinal - Vreme zrenja: Prva polovina Avgusta meseca
Voćne Sadnice Breskve Sorte Red Heven - Vreme zrenja: Kraj Jula - Početak Avgusta
Voćne Sadnice Breskve Sorte Spring Krest - Vreme zrenja: Druga polovina Juna
Voćne Sadnice Vinogradarske Breskve - Vreme zrenja: Prva polovina Septembra
Voćne Sadnice Breskve sorte Bejbi Gold - Vreme zrenja: Krajem Jula
Voćne Sadnice Breskve sorte Fajet - Vreme zrenja: Kraj Avgusta - Pocetak Septembra
Voćne Sadnice Breskve sorte Radmilovčanka - Vreme zrenja: Druga polovina Septembra
Voćne Sadnice Breskve sorte Rajna Zvezda - Vreme zrenja: Druga polovina Avgusta
Voćne Sadnice Breskve sorte Rani Redheven - Vreme zrenja: Tokom Juna Meseca
Voćne Sadnice Breskve sorte Rič Lejdi - Vreme zrenja: Sredina Jula
Sadnice Breskve sorte Rojal Džim - Vreme zrenja: Polovinom Septembra
Voćne Sadnice Breskve sorte San Krest - Vreme zrenja: Krajem Jula
Voćne Sadnice Breskve sorte Samerset - Vreme zrenja: Krajem Septembra
Voćne Sadnice Breskve sorte Svit Skarlet - Vreme zrenja: Krajem Jula - Početkom Avgusta
Voćne Sadnice Breskve sorte Svit Drim - Vreme zrenja: Krajem Avgusta - Početkom Septembra
Voćne Sadnice Breskve sorte Veteran - Vreme zrenja: Krajem druge polovine Avgusta
Breskva, jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svetu, je znatno zastupljena u Evropi, Severnoj i Južnoj Americi, Australiji, Africi i Aziji, a gaji se u područjima sa umereno kontinentalnom klimom.
Breskva vodi poreklo iz Kine, iako njeno naučno ime, Prunus persica, može da navede na zaključak da potiče iz Persije (Iran). Ona jeste u Evropu stigla iz Persije, ali se za nju znalo, i gajena je u Kini mnogo pre nego što je uopšte došla u Evropu. La- Rue (1989.) navodi da je neko vreme breskva nosila naziv “persijska jabuka”…međutim, u kineskoj književnosti uzgajanje breskve se povezuje sa vremenom od 1000-te godine pre nove ere, “u knjizi poezije i pesama, u kojoj se opisuju cvetovi i stabla breskve sa zrelim plodovima”. Po svoj prilici, gajenje breskve u Kini prethodi pisanoj istoriji.
Evropa je najveći proizvodjač breskve u svetu. Potom dolaze Severna Amerika (Kalifornija) i Azija. Od evropskih država, Italija je najveći proizvođač breskve. Na drugom mestu je Grčka, a zatim Španija i Francuska.
U pogledu proizvodnje breskve u Srbiji, po broju stabala breskva je na petom mestu, sa 4,27% ukupne površine pod ovom voćnom vrstom, iza šljive, jabuke, kruške i višnje. Tokom poslednjih 45 godina, broj stabala breskve bio je u stalnom porastu. Na grafikonu 1 prikazan je trend velikog porasta broja stabala do ’80-ih godina. Od ’80-tih pa do 2002. godine, stiče se utisak da je rast prilično ujednačen, da bi od 2002. godine na ovamo, krivulja na grafikonu ponovo ukazuje na uzlazni trend u pogledu zastupljenosti stabala breskve. Što se tiče ukupne proizvodnje i proizvodnje po stablu, situacija je gotovo identična, što je veoma dobar pokazatelj. Uvodjenje breskve u proizvodni sastav gazdinstva obezbeđuje bolje i logicnije raspoređivanje ekonomskog rizika.
Breskva ima veoma kratak ‘formativni’ period. Stabla breskve dostižu punu produktivnost u petoj i šestoj godini po sadnji. U dobrim agroekološkim uslovima obilno i redovno rađa (30-40 t/ha), što je više nego dovoljno, s obzirom na njen relativno kratak vek eksploatacije koji se kreće od 12 do 15 godina.
Perspektive za gajenje breskve u Srbiji su veoma dobre, pod uslovom da se zone gajenja ograniče na lokalitete za koje se zna da su povoljni za uzgajanje ove kulture, kao što je oblast podunavlja (Smederevo, Grocka, Beograd i šira područja u toj oblasti). Bela Crkva, Sremska Mitrovica, Novi Sad, Subotica, Niš, Leskovac, Čačak, Prizren su takođe samo neka od najpoznatijih područja.
KAKO POSADITI SADNICE VOĆA?
Sadnju voćaka se obavlja u jesen ili proleće.
Koren sadnice neposredno pred sadnju neophodno je skratiti oštrim makazama na umerenu dužinu (duže žile treba skratiti na dužinu 15-20 cm). Sve povređene, sasušene i polomljene žile treba skratiti do zdravog dela.
Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno (orano), kopaju se rupe 40 x 40 cm a ukoliko se vrši đubrenje u rupu kopaju se rupe 60 x 60 cm, dubine oko 60cm. Ako se vrši sadnja na nepripremljenom zemljištu (ledini) kopaju se rupe 80 x 60 cm.
Izuzetno voditi računa o dubini sadnje! Mesto kalemljenja treba da bude iznad površine zemljišta najmanje 6-7 cm.
Đubrenje u rupu se obavlja tako što se na dno rupe stavi pregorelo stajsko đubrivo (2-3 lopate) i mineralno đubrivo (oko 2 šake) koje se zatim zagrne sa zemljom kako žile ne bi došle u direktan kontakt sa đubrivom.
Stajnjak ili veštačko đubrivo ne stavljati direktno na žile, a posebno voditi računa o količini jer ako se predozira odražava se negativno na prijem i rast.
Zemlju oko sadnice dobro nagaziti i zaliti sa oko 15-20 litara vode.
RAZMAK PRI SADNJI:
– Jabuka, Kruška, Dunja, Mušmula, Višnja, Dren (3x3m ili 3x4m);
– Malina, Kupina, Ribizla, Ogrozd razmak u redu 0,7-1m.
– Šljiva, Trešnja, Kajsija, Marela, Breskva, Nektarina, Lešnik, Badem (4x3m ili 4x4m ili 4x5m);
– Borovnica i Smokva 1,2m
– Mini (patuljasto) voće u redu je razmak 1-1,5m a kod Stubastog voća u redu je razmak od 0,5m pa naviše
– Vinova loza (lozne sadnice) rastojanje u redu je (0,8-1m) a međuredno (1,4-3,5m);
– Aronija, Godži bobice, Kivi sade se na rastojanju (1,2-1,5m). Ribizle, kupine, maline, josta, ogrozd, brusnica na 0,5m.