Breskva

Breskva, jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svetu, je znatno zastupljena u Evropi, Severnoj i Južnoj Americi, Australiji, Africi i Aziji, a gaji se u područjima sa umereno kontinentalnom klimom.

Breskva vodi poreklo iz Kine, iako njeno naučno ime, Prunus persica, može da navede na zaključak da potiče iz Persije (Iran). Ona jeste u Evropu stigla iz Persije, ali se za nju znalo, i gajena je u Kini mnogo pre nego što je uopšte došla u Evropu. La- Rue (1989.) navodi da je neko vreme breskva nosila naziv “persijska jabuka”…međutim, u kineskoj književnosti uzgajanje breskve se povezuje sa vremenom od 1000-te godine pre nove ere, “u knjizi poezije i pesama, u kojoj se opisuju cvetovi i stabla breskve sa zrelim plodovima”. Po svoj prilici, gajenje breskve u Kini prethodi pisanoj istoriji.

Evropa je najveći proizvodjač breskve u svetu. Potom dolaze Severna Amerika (Kalifornija) i Azija. Od evropskih država, Italija je najveći proizvođač breskve. Na drugom mestu je Grčka, a zatim Španija i Francuska.

U pogledu proizvodnje breskve u Srbiji, po broju stabala breskva je na petom mestu, sa 4,27% ukupne površine pod ovom voćnom vrstom, iza šljive, jabuke, kruške i višnje. Tokom poslednjih 45 godina, broj stabala breskve bio je u stalnom porastu. Na grafikonu 1 prikazan je trend velikog porasta broja stabala do ’80-ih godina. Od ’80-tih pa do 2002. godine, stiče se utisak da je rast prilično ujednačen, da bi od 2002. godine na ovamo, krivulja na grafikonu ponovo ukazuje na uzlazni trend u pogledu zastupljenosti stabala breskve. Što se tiče ukupne proizvodnje i proizvodnje po stablu, situacija je gotovo identična, što je veoma dobar pokazatelj. Uvodjenje breskve u proizvodni sastav gazdinstva obezbeđuje bolje i logicnije raspoređivanje ekonomskog rizika.

Breskva ima veoma kratak ‘formativni’ period. Stabla breskve dostižu punu produktivnost u petoj i šestoj godini po sadnji. U dobrim agroekološkim uslovima obilno i redovno rađa (30-40 t/ha), što je više nego dovoljno, s obzirom na njen relativno kratak vek eksploatacije koji se kreće od 12 do 15 godina.

Perspektive za gajenje breskve u Srbiji su veoma dobre, pod uslovom da se zone gajenja ograniče na lokalitete za koje se zna da su povoljni za uzgajanje ove kulture, kao što je oblast podunavlja (Smederevo, Grocka, Beograd i šira područja u toj oblasti). Bela Crkva, Sremska Mitrovica, Novi Sad, Subotica, Niš, Leskovac, Čačak, Prizren su takođe samo neka od najpoznatijih područja.