Sadnice Oraha
Sadnice Oraha
Sadnice Oraha
Voćne Sadnice Oraha Sorte Novosadski Rodni - Vreme zrenja: Septembar Mesec
Orah ili na latinskom Juglans, pripada rodu biljaka iz porodice Juglandanceae, čija je dvadeset i jedna vrsta rasprostranjena od jugoistočne Evrope do Japana, na istoku, i od Kanade, preko Kalifornije , do Argentine na jugu, na američkom kontinentu. Kod nas, orah se sve vise gaji i to pre svega u dolinama velikih reka, Timočkoj krajini, na Fruškoj gori i Metohiji. Od svih vrsta oraha, Juglians regia je najznačajnija. Ovu vrstu obično kolokvijalno nazivamo Domaći orah. Od nje su nastale mnoge pitome sorte oraha. Sorte oraha mižemo razlikovati po: osobinama ploda, bujnosti, vremenu kada cvetaju i njihovoj dugovečnosti. Stabvlo oraha može da dostigne visinu do 35 metara, sa obimom stable do 3 metara. Krošnja mu je puna i širine od 10 do 15 metara. Životni vek oraha može da bude i preko 100 godina.
Orah se pre svega gaji zbog jezgra, koje spade u jedan od najboljih izvora omega-tri masnih kiselina, zbog čega snižava nivo holesterola u krvi. On u sebi sadrži vitamin A, B, C i E i spada u jedan od najvažnijih uljano-proteinskih proizvoda (sa sadržajem od oko 60 % masti i 18 % belančevina. Ne manji značaj ima i tehnička vrednost orahovog drveta, koje se dosta koristi u proizvodnji nameštaja. Sekundarnog značaja je korišćenje orahovog ulja u industriji, kao i kora oraha u svrhu farbanja tkanina.
Često pitanje ljudi koji žele da kupe sadnice oraha, a nemaju nikakvo prethodno iskustvo je:”Koja je razlika između kalemljenih i nekalemljenih oraha?”. Kalemljeni orah pre prorodi i plodovi su veći, to su najčešći odgovori. Ne želim da kažem da su ovo pogrešni odgovori, ali izneću nekoliko činjenica, koje sve ovo pomalo relativizuju. Prvo cena sadnica nekalemljenih i kalemljenih oraha se kreće u srazmeri 1 : 5 ili 1 : 6 (cena sadnica nekalemljenog oraha je, u dinarskoj protvvrednosti, 2 evra, a kalemljenog 10 do 12 evra). Što znači da za kupovinu sadnica kalemljenog oraha morate izdvojiti mnogo ozbiljmija novčana sredstva. Drugo, to što pre prorodi kalemljeni orah i nije od velike koristi, jer to što će u trećoj ili četvrtoj godini da rodi par plodova, ne znači puno. Orah dok ne napravi krošnju, ne može ni da rodi ozbiljnije količine ploda. Inače nekalemljeni orah prorodi oko osme godine. Što se tiče krupnoće, dešava se da i nekalemljeni orah ima krupne plodove. Problem je kod njega što ne prenosi verno svoje osobine na potomstvo, što je kod kalemljenog isključeno. I na kraju, životni vek kalemljenog oraha je kraći.
KLIMA I ZEMLJIŠTE POGODNO ZA UZGOJ ORAHA
Što se klime tiče, orah uspeva u pojasevima bez jakih mrazeva (tamo gde uspeva i hrast, vinova loza, duvan i kukuruz), tj. u umereno toplim područjima, gde ima dovoljno toplote, ali i vode. Bitan je i raspored padavina tokom godine, a naročito, zbog pravilnog razvoja oraha, da ih ima dovoljno u julu i avgustu. Rekli smo, da se kod nas dosta gaji i dobro uspeva u rečnim dolinama, Timočkoj krajni, u Metohiji i na padinama Fruške gore. Treba izbegavati terene gde se javljaju kasni prolećni mrazevi.
Što se zemljišta pogodnog za uzgoj oraha tiče, tu nema mnogo dileme, jer on ima dubok i razvijen koren i zato uspeva na širokom dijapazonu zemljišta od kamenitog, preko kiselog, aluvijalnog, skeletnog, ilovačastog, peskovitog, do dubokog i rastresitog sa dovoljno kreča u sebi. Bitno je da to zemljište ima dovoljno vlage . S druge strane, orah ne trpi ni višak vode, tako da mu ne odgovara zemlja koja nije propustljiva. Ako procenite da treba djubriti orahe, najbolje je da to činite sa NPK djubrivom u jesen, po opadanju lišća i sa KAN-om u poleće.
KAKO POSADITI SADNICE VOĆA?
Sadnju voćaka se obavlja u jesen ili proleće.
Koren sadnice neposredno pred sadnju neophodno je skratiti oštrim makazama na umerenu dužinu (duže žile treba skratiti na dužinu 15-20 cm). Sve povređene, sasušene i polomljene žile treba skratiti do zdravog dela.
Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno (orano), kopaju se rupe 40 x 40 cm a ukoliko se vrši đubrenje u rupu kopaju se rupe 60 x 60 cm, dubine oko 60cm. Ako se vrši sadnja na nepripremljenom zemljištu (ledini) kopaju se rupe 80 x 60 cm.
Izuzetno voditi računa o dubini sadnje! Mesto kalemljenja treba da bude iznad površine zemljišta najmanje 6-7 cm.
Đubrenje u rupu se obavlja tako što se na dno rupe stavi pregorelo stajsko đubrivo (2-3 lopate) i mineralno đubrivo (oko 2 šake) koje se zatim zagrne sa zemljom kako žile ne bi došle u direktan kontakt sa đubrivom.
Stajnjak ili veštačko đubrivo ne stavljati direktno na žile, a posebno voditi računa o količini jer ako se predozira odražava se negativno na prijem i rast.
Zemlju oko sadnice dobro nagaziti i zaliti sa oko 15-20 litara vode.
RAZMAK PRI SADNJI:
– Jabuka, Kruška, Dunja, Mušmula, Višnja, Dren (3x3m ili 3x4m);
– Malina, Kupina, Ribizla, Ogrozd razmak u redu 0,7-1m.
– Šljiva, Trešnja, Kajsija, Marela, Breskva, Nektarina, Lešnik, Badem (4x3m ili 4x4m ili 4x5m);
– Borovnica i Smokva 1,2m
– Mini (patuljasto) voće u redu je razmak 1-1,5m a kod Stubastog voća u redu je razmak od 0,5m pa naviše
– Vinova loza (lozne sadnice) rastojanje u redu je (0,8-1m) a međuredno (1,4-3,5m);
– Aronija, Godži bobice, Kivi sade se na rastojanju (1,2-1,5m). Ribizle, kupine, maline, josta, ogrozd, brusnica na 0,5m.