Borovnica – Đuk


Cena: 799,99 rsd po sadnici.

  • Sadnice borovnice – đuk, maloprodajna cena.
  • Isporuka sadnica na teritoriji cele Srbije.
  • Za veće količine pozovite za dogovor oko cene i transporta.
  • Za veće količine postoji dogovor oko uslužne sadnje

Za poručivanje telefonom pozovite: 063/821-24-12 Aleksandar

Najpopularnija rana sorta borovnice na našem području. Đuk cveta kasno tako da nema opasnosti od kasnih prolećnih mrazeva a stiže na berbu među prvima. Jako rodna, plodovi su veoma krupni i kvalitetni. Potrebno je obaviti berbu na vreme kako plodovi ne bi izgubili na ukusu i aromi. Đuk je odlična sorta za svežu konzumaciju kao i dalje prerađivanje. Prilagođena mehanizovanoj berbi. Podnosi orezivanje. Kao i svaka borovnica i Đuk zahteva kiselo zemljište i obavezno zalivanje. Radi bolje oplodnje potrebno je imati više sadnica i više sorti.

Nema na zalihama

Opis

Američka viskožbunasta borovnica Đuk planinsku borovnicu odlikuju mali žbunovi sa mnoštvom jako sitnih plodova. Zbog sve veće potrebe tržišta kultivisane su nove sorte borovnica, jakih i bujnih žbunova, visokih i do 2m sa dosta plodova. Plodovi su krupni, sočni, veoma ukusni i zdravi. U zavisnosti od sorte cvetanje se sukcesivno vrši tokom proleća a plodonošenje od početka leta pa do jeseni. Svaka sorta ima svoj period sazrevanja plodova. Sadnjom nekoliko različitih sorti dobićete u dužem periodu sveže plodove na stolu. Ovo je jako važno i za velike proizvođače jer sukcesivno sazrevanje omogućava i duže plasiranje proizvoda na tržište. Svaka sorta ima svoj specifičan ukus i aromu kao i veličinu plodova. Odabrana sorta nosi svoje genetske predispozicije ali da bi ostvarila svoj pun potencijal moraju se poštovati neka osnovna pravila nege. Zemlja za sadnju borovnica mora biti plodna, sa dosta humusa, kisele reakcije. Poželjno je nabaviti kiseli supstrat (pH 4-5,5) i pomešati ga sa zemljom i humusom. Biljka se može malčirati organskom materijom. Borovnica je iz predela gde ima dosta četinara pa je vrlo jeftina varijanta zakišeljavanja zemljišta mešanjem opalih četina sa zemljom. Razlaganjem četina se povećava kiselost supstrata, a malčiranjem četinama se obezbeđuje dovoljna količina vlage koja prija borovnici. Voda je jako bitna za rast plodova, zato se u toplom delu godine sprovodi navodnjavanje. Preporuka je da se biraju osunčan predeli, jer se u suprotnom obrazuju lisnati žbunovi sa malo plodova. Ovo pravilo ne važi za gajenje u saksijama, jer se pri jakom suncu saksije dosta zagrevaju, što može dovesti do oštećenja korena. Poželjna je prihrana borovnice organskim ili mineralnim đubrivima koja sadrže sulfate i gvožđe. Ovim se postiže kisela reakcija zemljišta pa se biljka bolje razvija i rađa a plodovi su bogati gvožđem. Istraživanjem je utvrđena bolja rodnost i formiranje krupnijih plodova kada se borovnica orezuje. Rezidba se vrši jače ili slabije u zavisnosti od sorte. 4-5 godina nakon sadnje dvogodišnjih sadnica se očekuje pun rod borovnica 6-10kg po biljci. Podnose veoma niske temperature i do -25.